Psoriasis guttata eruptivna ili kapljičasta psorijaza obilježena je pojavom sitnih eritematoskvamoznih žarišta gusto diseminiranih po koži trupa i udova. Češće se pojavljuje kod djece ili mlađih odraslih, a obično joj prethodi streptokokna infekcija gornjih dišnih puteva.

Psoriasis intertriginosa je rijedak oblik psorijaze, obilježen zahvaćenošću pregiba kože, poput pazuha, prepona, trbušne stijenke te submamarnog predjela. Psoriasis inversa također predstavlja rijedak oblik psorijaze u kojemu su promjene smještene u pregibima velikih zglobova, bez zahvaćenosti predilekcijskih mjesta kao što su ekstenzorni predjeli zglobova.

Psoriasis erythrodermica klinički je obilježena eritemom i pitirijaziformnim ljuskanjem kože cijelog tijela, uključujući lice, dlanove i stopala. U ovome obliku obično su prisutni svrbež i reaktivno povećanje limfnih čvorova dermatopatska limfadenopatija. Psoriasis pustulosa obuhvaća nekoliko kliničkih varijanti. Generalizirani oblik psoriasis pustulosa von Zumbusch karakterizirana je općim lošim stanjem, povišenom tjelesnom temperaturom te generaliziranom pojavom pustula.

Psoriasis cum pustulatione se odnosi na pojavu pustula u akutnom pogoršanju kronične plak psorijaze. Pustulosis palmoplantaris lokalizirani je palmo-plantarni oblik koji se danas svrstava u poseban entitet, a obilježava ga pojava pustula lokaliziranih na stopalima i šakama.

Acrodermatitis continua suppurativa Hallopeau predstavlja kronično izbijanje pustula u predjelu distalne falangekoje često započinje na jednome prstu nakon traume.

Na noktu zahvaćenog prsta obično je razvijena onihodistrofija i oniholiza. Arthritis psoriatica je upalna bolest zglobova u kojoj ne dolazi do stvaranja specifičnih protutijela tzv.

Reumatoidni faktor, protutijelo koje se pojavljuje kod reumatoidnog artritisa, također je negativan. Jedan od pet bolesnika s kožnim oblikom psorijaze ima i psorijatični artritis.

Najčešći klinički znaci bolesti su entezeitis, spondilitis, artritis perifernih zglobova na prstima, kao i daktilitis otok prstiju na rukama i nogama. Može dovesti do pojave kronične boli i deformiteta u zglobovima. Posebne lokalizacije psorijaze uključuju psorijazu vlasišta, psorijazu intertriginoznih dijelova kože pregiba, psorijazu genitalne regije, psorijazu dlanova i stopala, te psorijazu nokta. Uz to, psorijaza u dječjoj dobi obilježena je češćom pojavom psorijatičnih lezija na licu, u pregibima i u genitalnoj regiji.

Žarišta su obično eksudativna, čest oblik bolesti je psoriasis guttata, a svrbež je također često izražen. Najčešće pridružene bolesti su kronične upalne bolesti poput reumatoidnog artritisa i kronične upalne bolesti crijeva, kao i metabolički poremećaj koji dovodi do sklonosti šećernoj bolesti i pretilosti, te arterijskoj hipertenziji. Povišen je rizik za nastanak kardiovaskularnih bolesti, poput infarkta miokarda i moždanog udara, a povišena je i smrtnost što rezultira smanjenim očekivanim trajanjem života kod mlađih bolesnika s teškom psorijazom.

Čak i djeca imaju veću učestalost pridruženih bolesti u usporedbi sa zdravom djecom, ali i djecom koja boluju od atopijskog dermatitisa. Psorijatični marš je pojam kojime označavamo vezu između psorijaze i drugih sustavnih bolesti. Dijagnoza psorijaze se najčešće postavlja klinički, a može se potvrditi biopsijom kožne lezije.

Procjena težine bolesti radi se na temelju etabliranih sustava za procjenu težine bolesti. Navedene kratice znače. U procjeni težine bolesti uz navedeno treba uzeti u obzir i nekoliko individualnih parametara kao što su zahvaćeno mjesto vidljive površine kože, genitalna regija, svrbež, odgovor na liječenje i teret bolesti eng.

Psorijaza je kronična bolest koja može imati važan utjecaj na kvalitetu života, stoga liječenje treba obuhvatiti kako psihosocijalni, tako i fizički aspekt bolesti.

U svakom slučaju, iznimno je važno bolesnika educirati o bolesti, ali i uputiti u organizacije poput Društva psorijatičara Hrvatske, gdje će dobiti informaciju o bolesti, ali i mogućnost podijele iskustva s drugim oboljelima.

Vrsta liječenja ovisi o težini bolesti, pridruženim bolestima, bolesnikovim sklonostima, učinkovitosti te individualnoj procjeni odgovora na terapiju. U cilju planiranja liječenja bolesnike se može podijeliti u dvije skupine: bolesnici s blagom do umjerenom bolesti koje je moguće liječiti primjenom lokalne terapije, te one s umjerenom do teškom bolesti za čije liječenje će biti potrebno provođenje fototerapije ili sustavne terapije. U lokalnoj terapiji najčešće se koriste keratolitici za uklanjanje ljusaka, obično na bazi salicilne kiseline, te lokalni protuupalni lijekovi poput lokalnih kortikosteroida.

U terapiji se također primjenjuju i analozi vitamina D, cignolin i lokalni retinoidi. Važno je naglasiti i redovitu primjenu neutralnih pripravaka emolijensa, osobito onih koji sadrže ureju, u održavanju dobrog stanja kože. Kod opsežnije bolesti u obzir dolazi primjena fototerapije, odnosno kontroliranog izlaganja ultraljubičastim zrakama. Fotokemoterapija PUVA koristi se kod zahvaćenosti više od 30 posto površine kože psorijatičnim žarištima, a predstavlja primjenu fotosenzibilizirajućih tvari — psoralena P i UVA zračenja.

Ponekad se koristi i naftalanoterapija koja označava primjenu "naftalan ulja" u obliku kupki ili premazivanjem kože. Uz to se ponekad koristi heliomarinoterapija, boravak na suncu i kupanje u morskoj vodi jer sve navedeno dobro djeluje na kožu oboljelih. Od konvencionalne sustavne terapije najčešće se u liječenju psorijaze primjenjuju retinoidi, potom metotreksat i ciklosporin.

Ipak, danas su sve popularniji tzv. Apremilast je novi lijek koji se uzima na usta, a namijenjen je liječenje umjerene do teške plak psorijaze. Radi se o inhibitoru enzima fosfodiesteraze 4, koja je uključena u nastanak brojnih upalnih molekula citokina važnih u nastanku psorijaze. Naslovnica Priručnik bolesti Pitanja i odgovori Kontakt. Mapa tijela. Respiratorni sincicijski virus RSV. Magnezij - uloga u organizmu. Kalendar ovulacije. Trudnoća po tjednima. Prehrana i bolesti Alergije Alzheimerova bolest Anksioznost Bolesti prostate Bolesti srca Bolesti štitnjače Bubrežni kamenci Depresija Dijabetes Epilepsija Gastritis Giht Gripa Infekcije mokraćnih putova Jetra i žučni vodovi Koža i zdravlje kože Lupus erythematosus Moždani udar Multipla skleroza Osteoporoza Parkinsonova bolest Poremećaji cirkulacije Poremećaji erekcije Poremećaji masnoća Poremećaj imuniteta Povišeni krvni tlak Refluks iz želuca u jednjak Reumatoidni artritis Shizofrenija Sindrom iritabilnog kolona Spolno prenosive bolesti Ulcerozni kolitis.

Kalkulator kalorija. Jelovnici po kalorijama. Kožne promjene i bolesti. Psorijaza - uzroci, oblici bolesti i liječenje Objavljeno Daniela Ledić Drvar, dr. Psorijaza je rasprostranjeno hronično zapaljensko kožno oboljenje, koje se obično sastoji od perioda poboljšanja i pogoršanja.

Najčešće se javlja vrsta psorijaze koja ima upadljivo oivičene naslage koje mogu biti ili ružičaste ili sive boje, prekrivene srebrnkastom ljuspastom kožom.

Te naslage takođe mogu izazvati lokalizovanu hiperpigmentaciju. Simptomi se mogu javiti u bilo kojoj starosnoj dobi, međutim najčešće nastaju u ranoj odrasloj dobi ili kasnije u životu, oko Psorijatične lezije se biološki razlikuju od klasične suve kože poznate i kao kseroza i klasifikuju se kao eritroskvamozne, što znači da su zahvaćeni i krvni sudovi i dublji slojevi epidermisa.

Slabija ćelijska regeneracija prouzrokuje tzv. To slabljenje izaziva više faktora. Pustular Psoriasis uglavnom se javlja kod odraslih i karakterišu je beli gnojni plikovi koji nisu zarazani jer se sastoji od belih krvnih ćelija. Ovi plikovi mogu biti okruženi pocrvenelom kožom i mogu biti lokalizovani ili razbacani. Erythrodermic Psoriasis je uglavnom zapaljenska i stoga često zahvata veći deo površine tela. Velike površine kože su crvene i upaljene što dovodi do ljuštenja velikih "listova" ljuspi, što izaziva jak bol i neprijatnost.

Genetika Studije ukazuju da bi većina slučajeva psorijaze mogla biti nasledna, zbog učestalosti pojave psorijaze u porodicama osoba sa tim problemom. Smatra se da određeni geni mogu biti povezani sa psorijazom, ali tačan način na koji se to dešava još nije jasan. Infekcije Infekcije često učestvuju u razvoju psorijatičnih simptoma. Bakterije, naročito streptokok, su najčešće uključeni patogeni i povezani su sa kapljicnom psorijazom.

Infekcija virusom humane imunodeficijencije HIV, iako nije direktan uzrok psorijaze, dokazano povećava verovatnoću pojave težih oblika psorijaze, ako osoba već ima psorijazu. Stres Psihološki stres može pogoršati stanje i u nekim slučajevima, biti dovoljan kao okidač. Lekovi Pojedini lekovi, a posebno litijum, antimalarici i beta-blokatori, imaju negativan uticaj na psorijazu. Nagli prekid terapije jakim topikalnim ili oralnim kortikosteroidima može izazvati povratak simptoma, koji mogu biti ozbiljni i čak dovesti do eritrodermatske ili čak generalizovane pustularne psorijaze.

Topikalne terapije psorijaze sastoje se uglavnom od emolijenata, ovlaživača, keratolitičkih agenasa i kortikosteroida. Hidratantni preparati i emolijenti su prvenstveno blagotvorni u remisionim fazama psorijaze.