Najčešći klinički znaci bolesti su entezeitis, spondilitis, artritis perifernih zglobova na prstima, kao i daktilitis otok prstiju na rukama i nogama. Može dovesti do pojave kronične boli i deformiteta u zglobovima. Posebne lokalizacije psorijaze uključuju psorijazu vlasišta, psorijazu intertriginoznih dijelova kože pregiba, psorijazu genitalne regije, psorijazu dlanova i stopala, te psorijazu nokta.

Uz to, psorijaza u dječjoj dobi obilježena je češćom pojavom psorijatičnih lezija na licu, u pregibima i u genitalnoj regiji. Žarišta su obično eksudativna, čest oblik bolesti je psoriasis guttata, a svrbež je također često izražen.

Najčešće pridružene bolesti su kronične upalne bolesti poput reumatoidnog artritisa i kronične upalne bolesti crijeva, kao i metabolički poremećaj koji dovodi do sklonosti šećernoj bolesti i pretilosti, te arterijskoj hipertenziji. Povišen je rizik za nastanak kardiovaskularnih bolesti, poput infarkta miokarda i moždanog udara, a povišena je i smrtnost što rezultira smanjenim očekivanim trajanjem života kod mlađih bolesnika s teškom psorijazom. Čak i djeca imaju veću učestalost pridruženih bolesti u usporedbi sa zdravom djecom, ali i djecom koja boluju od atopijskog dermatitisa.

Psorijatični marš je pojam kojime označavamo vezu između psorijaze i drugih sustavnih bolesti. Dijagnoza psorijaze se najčešće postavlja klinički, a može se potvrditi biopsijom kožne lezije. Procjena težine bolesti radi se na temelju etabliranih sustava za procjenu težine bolesti. Navedene kratice znače. U procjeni težine bolesti uz navedeno treba uzeti u obzir i nekoliko individualnih parametara kao što su zahvaćeno mjesto vidljive površine kože, genitalna regija, svrbež, odgovor na liječenje i teret bolesti eng.

Psorijaza je kronična bolest koja može imati važan utjecaj na kvalitetu života, stoga liječenje treba obuhvatiti kako psihosocijalni, tako i fizički aspekt bolesti.

U svakom slučaju, iznimno je važno bolesnika educirati o bolesti, ali i uputiti u organizacije poput Društva psorijatičara Hrvatske, gdje će dobiti informaciju o bolesti, ali i mogućnost podijele iskustva s drugim oboljelima. Vrsta liječenja ovisi o težini bolesti, pridruženim bolestima, bolesnikovim sklonostima, učinkovitosti te individualnoj procjeni odgovora na terapiju. U cilju planiranja liječenja bolesnike se može podijeliti u dvije skupine: bolesnici s blagom do umjerenom bolesti koje je moguće liječiti primjenom lokalne terapije, te one s umjerenom do teškom bolesti za čije liječenje će biti potrebno provođenje fototerapije ili sustavne terapije.

U lokalnoj terapiji najčešće se koriste keratolitici za uklanjanje ljusaka, obično na bazi salicilne kiseline, te lokalni protuupalni lijekovi poput lokalnih kortikosteroida.

U terapiji se također primjenjuju i analozi vitamina D, cignolin i lokalni retinoidi. Važno je naglasiti i redovitu primjenu neutralnih pripravaka emolijensa, osobito onih koji sadrže ureju, u održavanju dobrog stanja kože.

Kod opsežnije bolesti u obzir dolazi primjena fototerapije, odnosno kontroliranog izlaganja ultraljubičastim zrakama. Fotokemoterapija PUVA koristi se kod zahvaćenosti više od 30 posto površine kože psorijatičnim žarištima, a predstavlja primjenu fotosenzibilizirajućih tvari — psoralena P i UVA zračenja. Ponekad se koristi i naftalanoterapija koja označava primjenu "naftalan ulja" u obliku kupki ili premazivanjem kože.

Uz to se ponekad koristi heliomarinoterapija, boravak na suncu i kupanje u morskoj vodi jer sve navedeno dobro djeluje na kožu oboljelih. Od konvencionalne sustavne terapije najčešće se u liječenju psorijaze primjenjuju retinoidi, potom metotreksat i ciklosporin. Ipak, danas su sve popularniji tzv. Apremilast je novi lijek koji se uzima na usta, a namijenjen je liječenje umjerene do teške plak psorijaze. Radi se o inhibitoru enzima fosfodiesteraze 4, koja je uključena u nastanak brojnih upalnih molekula citokina važnih u nastanku psorijaze.

Naslovnica Priručnik bolesti Pitanja i odgovori Kontakt. Mapa tijela. Respiratorni sincicijski virus RSV. Magnezij - uloga u organizmu. Kalendar ovulacije. Trudnoća po tjednima. Prehrana i bolesti Alergije Alzheimerova bolest Anksioznost Bolesti prostate Bolesti srca Bolesti štitnjače Bubrežni kamenci Depresija Dijabetes Epilepsija Gastritis Giht Gripa Infekcije mokraćnih putova Jetra i žučni vodovi Koža i zdravlje kože Lupus erythematosus Moždani udar Multipla skleroza Osteoporoza Parkinsonova bolest Poremećaji cirkulacije Poremećaji erekcije Poremećaji masnoća Poremećaj imuniteta Povišeni krvni tlak Refluks iz želuca u jednjak Reumatoidni artritis Shizofrenija Sindrom iritabilnog kolona Spolno prenosive bolesti Ulcerozni kolitis.

Kalkulator kalorija. Jelovnici po kalorijama. Kožne promjene i bolesti. Psorijaza - uzroci, oblici bolesti i liječenje Objavljeno Daniela Ledić Drvar, dr. Psorijaza u narodu poznata još i kao ljuskavica je učestala, kronična nezarazna kožna bolest za koju nije poznat točan uzrok. Danas se psorijaza smatra sustavnom bolešću koja obuhvaća promjene na koži, moguću zahvaćenost zglobova te karakteristične pridružene bolesti.

Učestalost i uzroci psorijaze Raznolikost kliničkih oblika psorijaze Rjeđi oblici psorijaze i pridružene bolesti Dijagnoza psorijaze i procjena težine stanja Terapijski pristup psorijazi Liječenje bolesnika s blagom do umjerenom psorijazom Sustavna terapija za teški oblik psorijaze Učestalost i uzroci psorijaze Psorijaza ima višeuzročnu etiologiju, pa tako genetski i čimbenici okoliša zajednički djeluju u nastanku bolesti.

Raznolikost kliničkih oblika psorijaze. Rjeđi oblici psorijaze i pridružene bolesti Psorijaza u dječjoj dobi obilježena je češćom pojavom psorijatičnih lezija na licu, u pregibima i u genitalnoj regiji. Dijagnoza psorijaze i procjena težine stanja Dijagnoza psorijaze se najčešće postavlja klinički, a može se potvrditi biopsijom kožne lezije. Navedene kratice znače: BSA eng.

Body Surface Area — procjena postotka zahvaćenosti površine kože. PASI zbroj eng. Psoriasis Area and Severity Index — procjenjuje težinu simptoma bolesti uzimajući u obzir eritem crvenilo, infiltraciju zadebljanje, ljuskanje i opseg zahvaćenosti određenih dijelova kože glava, trup, ekstremiteti. Danas se kao najčešći parametar za procjenu izlječenja bolesti koristi PASI 75 koji označava 75 postotno poboljšanje PASI zbroja u određenom vremenskom razdoblju.

DLQI indeks kvalitete života; eng. Dermatology Life Quality index — računa se na temelju vrlo jednostavnog upitnika koji sadrži deset validiranih pitanja. Najmanji zbroj može biti 0, a najveći Što je veći zbroj, to bolest više utječe na kvalitetu bolesnikova života. Stanje je praćeno bolom i otokom, ometa svakodnevni život, jer pacijenti ne mogu u punom kapacitetu da koriste prste. Neophodno je, što pre početi s lečenjem, jer je u pitanju bolest koja može dovesti do trajnog oštećenja prstiju.

Psorijaza je upalna bolest koja pogađa kožu i nokte, a može zahvatiti i zglobove. Može uzrokovati bol i oticanje u jednom ili više zglobova prstiju. Psorijaza se uglavnom javlja u ranoj odrasloj dobi, pri čemu jedna trećina pacijenata razvije psorijazni artritis prstiju posle Blaži oblik psorijaze može se razviti i kasnije u životu, ali taj oblik uglavnom ne uzrokuje artritis. Nakon što se psorijazni artritis prstiju razvije, posle nekoliko meseci dolazi do oštećenja kostiju.

Uobičajeno je da psorijazni artritis utiče na manje zglobove, poput onih na prstima. Zglobovi prstiju bliže noktima su često najpogođeniji. Uobičajeni simptomi su bol i otok, problemi sa savijanjem prstiju, ograničeni pokreti, deformisani zglobovi prstiju, bele mrlje na koži koje mogu da svrbe, udubljenja ili zadebljanja na prstima. Psorijazni artritis obično utiče asimetrično na zglobove, što znači da se može razviti samo na jednoj ruci.

Simptomi variraju od blagih do teških i mogu napredovati, smanjivati se ili ostati isti duži vremenski period. S tanje često pogađa područje ruku najbliže noktima, uzrokujući otok koji podseća na giht. U kasnijim uznapredovalim fazama bolesti, prostori između zglobova mogu se suziti ili potpuno nestati zbog gubitka hrskavice.

Da, bolest može pogoditi samo jedan prst ili samo jednu ruku, kažu stručnjaci. Psorijazni artritis se ispoljava u različitoj meri na svakog pacijenta.

Lekari nisu sigurni šta je uzrok bolesti i zašto neki ljudi sa psorijazom razvijaju probleme sa zglobovima. Uzrok nastanka i patogeneza bolesti još uvek nisu dovoljno poznati.

Smatra se da nasledni faktori značajni, ali ne i dominanti. Faktori spoljne sredine mogu biti od primarnog značaja, za razvoj bolesti kod nekih pacijenata. Ponekad prst nije moguće ispružiti. Uzrok ovog je zadebljanje ili suženje tetivne ovojnice prsta. Stanje može zahvatiti i zglob, tenosinovitis se može pojaviti na mnogim mestima, ali najčešći je na rukama, zglobovima i stopalima.

U nekim slučajevima ovo stanje može biti isprovocirano infekcijama, koje nekada mogu da budu opasne i da se brzo šire. Lekar će ustanoviti da li pacijent već ima psorijazu, ili neko od članova njegove porodice.