Među teške oblike psorijaze spada eritrodermijski oblik kod kojeg je gotovo čitava koža crvena i ljuskava. Može biti praćen blažim povišenjem tjelesne temperature i jakim svrbežom, a opće stanje bolesnika je pogoršano zbog znatnog gubitka tekućine, proteina i topline. Psorijaza se liječi pretežno ambulantno, jedino je za teže oblike povremeno potrebno bolničko liječenje. Terapija može biti lokalna ili sustavna.

Terapiju nastaviti jednim od sljedećih lokalnih sredstava. Održavajte općenito dobro zdravlje kako biste smanjili rizik od nastajanja psorijatičnih promjena. Održavajte adekvatne periode odmora i vježbanja, dobro balansiranu dijetu i izbjegavajte stres. Odmah liječite infekcije dišnog sustava ili druge infekcije. Održavajte dobru higijenu kože kako biste spriječili sekundarne infekcije. Preporučuju se dnevne kupke ili tuširanje.

Izbjegavajte grubo ribanje koje može nadražiti kožu i prouzročiti izbijanje promjena. Stres uzrokovan bolešću može se smanjiti ako pristupite grupi gdje članovi dijele zajednička iskustva i probleme. Naslovnica Priručnik bolesti Pitanja i odgovori Kontakt.

Mapa tijela. Respiratorni sincicijski virus RSV. Magnezij - uloga u organizmu. Kalendar ovulacije. Trudnoća po tjednima. Prehrana i bolesti Alergije Alzheimerova bolest Anksioznost Bolesti prostate Bolesti srca Bolesti štitnjače Bubrežni kamenci Depresija Dijabetes Epilepsija Gastritis Giht Gripa Infekcije mokraćnih putova Jetra i žučni vodovi Koža i zdravlje kože Lupus erythematosus Moždani udar Multipla skleroza Osteoporoza Parkinsonova bolest Poremećaji cirkulacije Poremećaji erekcije Poremećaji masnoća Poremećaj imuniteta Povišeni krvni tlak Refluks iz želuca u jednjak Reumatoidni artritis Shizofrenija Sindrom iritabilnog kolona Spolno prenosive bolesti Ulcerozni kolitis.

Kalkulator kalorija. Jelovnici po kalorijama. Priručnik bolesti. Psorijaza Grupa: Kožne i spolne bolesti Drugi naziv: Ljuskavica. Što je psorijaza? Epidemiologija Faktori rizika Znakovi i simptomi psorijaze Kada potražiti medicinski savjet? Dijagnoza Liječenje Prevencija Što je psorijaza?

Faktori rizika Psorijazu mogu pogoršati ozljede posjekotine, opekotine, osip, ugrizi insekata, te može biti ozbiljna kod ljudi sa smanjenim imunitetom kao što je u slučaju ljudi na kemoterapiji, ljudi sa AIDS-om ili kod onih koji imaju autoimune poremećaje.

Znakovi i simptomi psorijaze Promjene na vlasištu mogu biti nalik na seboroični dermatitis, čestom bolesti kože koju također karakterizira pojava ljusaka, ali koje nisu suhe već masnog izgleda. Kada potražiti medicinski savjet? Dijagnoza Utvrđuje se na temelju tipične kliničke slike, tijeka bolesti te patohistološkog nalaza. Liječenje Psorijaza se liječi pretežno ambulantno, jedino je za teže oblike povremeno potrebno bolničko liječenje. Terapiju nastaviti jednim od sljedećih lokalnih sredstava: kortikosteroidi za lokanu primjenu cignolin katrani derivati D3 vitamina tazaroten fototerapija naftalan Sustavna terapija psorijaze fotokemoterapija retinoidi metotreksat ciklosporin Održavajte općenito dobro zdravlje kako biste smanjili rizik od nastajanja psorijatičnih promjena.

Prevencija Može se utjecati na pojavnost i pogoršanje bolesti izbjegavanjem navedenih rizičnih faktora. Emfizem pluća. Zatajivanje srca. Studije su, naime, pokazale kako se psorijaza češće javlja u osoba s opstipacijom zatvorom, sindromom iritabilnog kolona preosjetljivo crijevo, čestim proljevima, kandidijazom infekcija gljivicom iz roda Candidae albicans te poremećenom funkcijom jetre kao glavnog detoksikacijskog organa.

Uobičajena dob pojavljivanja je između 15 i 35 godina, s jednakom zastupljenošću oba spola. Međutim, primjećeno je da se u žena javlja nešto ranije, a i da dobna granica može varirati, ovisno o tipu psorijaze. Osnovna značajka psorijaze je pojava crvenih, u pravilu uzdignutih plakova zadebljanih dijelova kože, prekrivenih bjekastim ljuskama, ponekad popraćenih svrbežom.

Spomenute promjene nastaju uslijed ubrzanog množenja i sazrijevanja stanica kože. Zdrava se koža obnavlja otprilike svakih 28 dana i to tako da stanice iz dubljih slojeva kože sazrijevajući dolaze na površinu, mijenjaju svoje značajke te nadomještaju površne stanice koje se odljušte. Koža zahvaćena psorijazom obnavlja se četiri do pet puta brže od zdrave kože, tako da stanice koje dolaze na površinu imaju svega tjedan dana da prođu kroz čitav razvojni proces, što za posljedicu ima njihovo gomilanje, oslabljenu funkciju i ubrzano odumiranje.

Valja imati na umu da je psorijaza kronična bolest što podrazumijeva doživotnu borbu bez konačnog izlječenja. Upravo ta činjenica zagorčava život oboljelima pogotovo onima s težim oblikom, jer tok bolesti varira između perioda poboljšanja najčešće ljeti i pogoršanja bolesti zimi, a ponekad je dovoljan i najmanji poticaj da bolest bukne u svom punom opsegu.

S obzirom da je koža najveći organ, i predstavlja prvu liniju komunikacije s okolinom, ne čudi što kod mnogih psorijaza predstavlja psihološku blokadu, odnonso ograničava ih u velikom broju socijalnih aktivnosti, ruši im samopouzdanje te ih često čini povučenima i depresivnima. Najčešće zahvaća kožu laktova, koljena, donji dio leđa i vlasište. Može trajati mjesecima, pa i godinama, s razdobljima povlačenja i ponovnog pojavljivanja.

Gutatni oblik se najčešće javlja u djece i mladih, nerijetko nakon bakterijskih i virusnih infekcija.

Karakteristično je naglo pojavljivanje sitnih crvenih točkica suzolikog oblika po trupu i udovima. Blaži oblici nestaju spontano i zauvijek, a teži zahtjevju dugotrajno liječenje.