Psorijaza je kronična kožna bolest koja se klinički očituje crvenkastim žarištima prekrivenim srebrnkastim ljuskama. Tijek bolesti i klinička slika mogu biti vrlo raznoliki. Početak bolesti moguć je u svakoj životnoj dobi, od ranog djetinjstva do kasne životne dobi. Važni čimbenici u nastanku psorijaze Vidljive promjene Liječenje psorijaze Važni čimbenici u nastanku psorijaze Psorijatične promjene mogu se javiti na mjestu mehaničke ozljede kože u osoba s genskom sklonošću prema psorijazi.

Vidljive promjene U djece i mlađih osoba najčešće se vidi "kapljičasti" oblik psorijaze lat. Liječenje psorijaze S obzirom na to da se radi o bolesti koja često utječe na osobnost bolesnika, razgovor i povjerenje između bolesnika i liječnika dermatologa koji ga liječi od osobite su važnosti.

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi Odaberite grupu bolesti Alergijski i imunološki poremećaji Bolesti bubrega i mokraćnog sustava Bolesti dišnog sustava Bolesti i stanja kod muškaraca Bolesti krvnog sustava Bolesti mišićno-koštanog i vezivnog tkiva Bolesti probavnog sustava Bolesti srca i krvožilnog sustava Bolesti uha, nosa i grla Bolesti živčanog sustava Dječje bolesti Duševne bolesti i stanja, bolesti ovisnosti Hormonski poremećaji i poremećaji metabolizma Kožne i spolne bolesti Zarazne bolesti Ženske bolesti i stanja Zloćudne maligne bolesti.

Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

Psorijaza - uzroci, oblici bolesti i liječenje. Psorijatični artritis - od dijagnoze do liječenja. Gljivice na noktima - kako prepoznati i liječiti infekciju? Ožiljci i keloidi. Zdrava koža - pokazatelj zdravog života. Što treba znati o njezi kože dojenčeta?

Što je urtikarija ili koprivnjača i kako se liječi? Kako izgledaju gljivične infekcije kože, vlasišta i noktiju? Ne zna se razlog brzog rasta stanica, ali misli se da imaju ulogu imunološki mehanizmi. Stanje se često nalazi u obiteljima. Psorijaza počinje najčešće u ljudi u dobi između 10 i 40 godina, premda su osjetljivi ljudi svih dobnih skupina.

Psorijaza obično počinje kao jedan ili više malih psorijatičnih plakova koji postaju prekomjerno ljuskavi. Oko područja se mogu razviti male izbočine. Premda prvi plakovi mogu nestati sami od sebe, ubrzo dolaze drugi. Neki plakovi ostaju veličine nokta na palcu, ali drugi mogu rasti prekrivajući veliki dio tijela, katkada oblikovani prstenasto ili u obliku spirale. Psorijaza tipično zahvaća kožu glave, laktove, koljena, leđa i stražnjice. Ljuštenje se može zamijeniti s jakim perutanjem, ali krpičasta priroda psorijaze s izmješanim normalnim područjima i područjima ljuštenja pomaže u razlučivanju psorijaze od perutanja.

Psorijaza može nastati i oko ili ispod noktiju što dovodi do zadebljanja i izobličenja. Mogu biti zahvaćene obrve, pazusi, pupak i prepona. Obično psorijaza uzrokuje samo ljuštenje.

Čak je i svrbež rijedak. Kada mjesto ljuštenja zacijeli, koža se čini gotovo normalnog izgleda, a rast dlake je nepromijenjen. Većina ljudi s ograničenom psorijazom ima malo problema osim ljuštenja, premda koža može izgledati ružno. Promjene su različitog izgleda, ovisno o tipu. Najčešći oblik je psorijaza u plaku obična psorijaza, psoriasis vulgaris ili kronična psorijaza u plaku ; promjene su neupadljive, ovalne eritematozne papule ili plakovi prekriveni debelim, srebrnastim, sjajnim ljuskama.

Promjene se pojavljuju postupno te se povlače i vraćaju, ili spontano, ili s pojavom i nestankom poticajnih čimbenika. Postoje podvrste i opisane su u T BL. Psorijaza je rijetko opasna po život, ali može utjecati na bolesnikovu sliku o sebi. Osim toga, količina vremena koja je potrebna za njegu opsežnih promjena na koži ili vlasištu i održavanje odjeće i posteljine može nepovoljno utjecati na kvalitetu života.

Dijagnoza se najčešće postavlja na osnovi kliničkog izgleda i raspodjele promjena. U diferencijalnu dijagnozu spada seboroični dermatitis, dermatofitoze, kožni lupus erythematosus, ekcem, lichen planus, pityriasis rosea, planocelularni karcinom in situ Bowenova bolest, osobito kad se nalazi na trupu, lichen simplex chronicus i sekundarni stadij sifilisa. Biopsija je rijetko potrebna a ne mora imati dijagnostičku vrijednost.

Bolest se klasificira kao blaga, umjerena ili teška, uglavnom na osnovi uspješnosti bolesnika da se nosi s bolešću utjecaj promjena na bolesnikov svakodnevni život.

Mogućnosti liječenja su opsežne i obuhvaćaju emolijense, salicilnu kiselinu, ugljeni katran, antralin, kortikosteroide, kalcipotriol, tazaroten, metotreksat, retinoide, imunosupresive, imunoterapeutike i liječenje svjetlošću.

Lokalno liječenje: Emolijensi obuhvaćaju emolijentne kreme, masti, vazelin, parafin te čak hidrogenizirana biljna ulja za kuhanje. Kako se ljuskanje smanjuje promjene mogu izgledati crvenije ili prozirnije. Emolijensi su bezopasni i vjerojatno bi ih trebalo koristiti uvijek kod blago umjerene psorijaze. Salicilna kiselina je keratinolitik koji omekšava ljuske, olakšava njihovo odstranjivanje i povećava apsorpciju drugih sredstava.

Osobito je korisna kao sastavnica liječenja vlasišta; ljuske na vlasištu mogu biti prilično debele. Masti, otopine ili šamponi s ugljenim katranom djeluju protuupalno i na nepoznat način smanjuju hiperproliferaciju keratinocita. Tipično se nanose prije spavanja i ispiru ujutro. Mogu se rabiti u kombinaciji s lokalnom primjenom kortikosteroida ili uz izlaganje prirodnoj ili umjetnoj ultraljubičastoj svjetlosti UV B — nm u sve većim količinama Goeckermanov režim.

Antralin je lokalno djelujuće protuproliferativno, protuupalno sredstvo. Mehanizam djelovanja je nepoznat. Antralin može djelovati nadražujuće i treba ga se primjenjivati pažljivo u područjima kožnih nabora; također ostavlja boju.

Nadražaj i prljanje se može izbjeći ispiranjem antralina 20—30 min nakon nanošenja. Neka od nepovoljnih svojstava antralina mogu se izbjeći primjenom liposomnih pripravaka.