Kod genetski podložnih osoba, za pojavu psorijaze potrebni su i različiti spoljni faktori trauma, bakterijske i virusne infekcije, lekovi ili unutrašnji stres, trudnoća, endokrini ili metabolički poremećaji koji pokreću prvi nastup bolesti ili svako sledeće pogoršanje.
Proces lečenja ovog kožnog oboljenja je kompleksan, zahtevan i različit za svakog pacijenta. Psorijaza se teško leči zbog njene obnovljivosti — relapsa, odnosno perioda u kojima bolest miruje i perioda u kojima se ona iznova javlja. Ne postoji jedan univerzalan lek, ali primenom adekvatne terapije pomaže se u kontrolosanju same bolesti i ublažavanju tegoba.
Najčešće se prepisuju kortikosteroidni kremovi, sa ili bez salicilne kiseline, lokalni retionidi međutim i sistemska terapija u vidu retionoida, AD vitamina, imunosupresiva, citostatika, kao i fototerapija. Konzumiranje hrane na bazi prirodnih probiotika može poboljšati probavu, smanjiti zapaljenje i ojačati imunitet. Uvek se treba opredeliti za mlečne proizvode poput kefira i jogurta. Hrana sa visokim sadržajem antioksidanata koja uključuje povećan unos povrća, voća i žitarica, zatim namirnice bogate vitaminom A paradajz, šargarepa, mango, lubenica i zeleno lisnato povrće jako su važni za osobe koje boluju od psorijaze.
Ribe poput lososa, skuše, haringe i sardine su izvrsni izvori vitamina D, kao i omega-3 masnih kiselina, koji su ključni za poboljšanje psorijaze. Sve u svemu dijetalna ishrana kod pacijenata sa psorijazom je pre svega, odbacivanje proizvoda sa mnogo holesterola, masti, proteina i prostih ugljenih hidrata. Mora da se ograniči upotreba masnog mesa, kobasica, džigerice, bubrega i maslaca.
Zbog poremećaja metabolizma preporučuje se korišćenje ne više od 25 grama ovih proizvoda dnevno. Ne jedite namirnice koje sadrže crveni pigment paradajz, kečap, crvene bobice, kao i namirnice koje su crvene boje. Dozvoljeno je da se jede do grama dnevno: zečijeg mesa, ćurećeg mesa, ili čiste govedine kuvane ili parene.
Tokom akutne faze bolesti bolje je da se jedu vegetarijanska jela, a posle poboljšanja dozvoljeno je da se koristi blage čorbe od mesa i različite blage supe. Doručak: Kaša od grama narendane šargarepe i grama narendane jabuke sve preliveno sa 40 grama mlevenih oraha.
When you login first time using a Social Login button, we collect your account public profile information shared by Social Login provider, based on your privacy settings. We also get your email address to automatically create an account for you in our website. Once your account is created, you'll be logged-in to this account. Disagree Agree. Notify of. U jednom ispitivanju veće grupa bolesnika ukupno njih, 79,2 posto imalo je promjene na noktima, a do 30 posto psorijatični artritis.
Vulgarna psorijaza Psoriasis vulgaris je najčešći oblik psorijaze koji se pojavljuje u 90 posto bolesnika. Tijek bolesti je kroničan, uz razdoblja poboljšanja i pogoršanja kliničke slike. Ljeti se promjene mogu znatno povući, a zimi obično slijedi pogoršanje. Dijagnoza se potvrđuje na temelju kliničke slike, a prema potrebi i histološkom slikom. Iako je uzrok bolesti nepoznat, u 60 do 70 posto oboljelih može se doznati da u široj ili užoj obitelji još netko ima psorijazu, zbog čega se ona dovodi u vezi s naslijeđem.
Valja, međutim, istaknuti da se ne nasljeđuje psorijatička morfa, nego samo sklonost pojavi takvih morfi. Dugo se znalo da se psorijaza češće pojavljuje u određenim obiteljima, no s razvojem molekularne biologije došlo se do spoznaje koji geni imaju ulogu u određivanju sklonosti psorijazi, iako nije poznat točan način nasljeđivanja te sklonosti.
Vjerojatnost pojave psorijaze u djece bez obiteljskog naslijeđa iznosi samo jedan do dva posto; ako jedan roditelj ima psorijazu, vjerojatnost se penje na 10 do 20 posto, a ako oba roditelja imaju tu bolest, vjerojatnost da će je imati i djeca iznosi čak oko 50 posto. No, za pojavu bolesti ne treba optužiti samo naslijeđe, nego i sudjelovanje nekih drugih čimbenika. Od vanjskih čimbenika u obzir dolaze kemijski, upalni virusne i bakterijske bolesti kože i fizikalni npr. Uočeno je i da između traume i pojave lezije na koži obično prođe dva do šest tjedana.
Od unutarnjih čimbenika navodi se primjena pojedinih lijekova, neke infektivne bolesti osobito akutna streptokokna infekcija ždrijela, trudnoća i porod, hipokalcemija i provođenje različitih dijeta. Osim streptokoknih infekcija, navode se upala sinusa i dišnog sustava te različita stanja u probavnom i genitourinarnom sustavu.
Psihički stres vrlo često prethodi prvom nastupu psorijaze, a čak u 30 do 40 posto oboljelih dovodi do pogoršanja kliničkog tijeka bolesti. Kod osoba oboljelih od AIDS-a, a koje su otprije bolovale od psorijaze, uočeno je pogoršanje kliničke slike. Pogoršanje je zabilježeno i u slučaju hipokalcemije, dok trudnoća u 50 posto oboljelih smiruje kliničku sliku, iako su opisana i stanja pogoršanja.
Od lijekova koji dovode do pogoršanje psorijaze navode se litij, beta-blokatori, antimalarici i interferon. Konzumacija alkohola i sklonost pušenju cigareta također pogoršava kliničku sliku. Za razliku od etiologije, patogeneza psorijaze mnogo je bolje objašnjena. Bitna promjena je pojačana mitotska aktivnost dijeljenje u stanicama temeljnog sloja epidermisa. Zbog toga epidermis sadrži više slojeva stanica, što se može vidjeti kao zadebljali rožnati sloj sklon ljuštenju.
Osim povećanog dijeljenja stanica, ubrzan je i put stanica kroz epidermis, tj.
Ostavite komentar