•  apr 11, 2022

Dali hiperbaricna komora pomaže u lečenju psorijaze

Vesna Objavio Vesna
Hiperbaricna lečenju psorijaze dali komora u pomaže

Preporucuem svima koi boluju od ove bolesti da vezbaju i samo vezbaju. Sad krecem da pijem citostatike 6 tableta nedeljno i polovinu pronizona svaki dan nadam se da ce biti bolje jer kasnim sa lecenjem zbog nekih nesavesnih doktora koji nisu zeleli da me lece pune dve godine su me lecili pogresno nadam se da ce biti bolje hvala vam ouno i ako imate neki savet za mene posaljite.

Lečim se od psorijaznog artritisa 15 godina, bolest je zahvatila sitne zglobove stopala i šaka a kožne promene su diskretne kao i oštećenja na noktima. Najviše mi je pomogla fizikalna terapija, i letovanja kombinacija sunca, mora i fizička aktivnost kao i poztivno gledanje na život. Bolest progresira prilikom negativnih desavanja, te ih je potrebno svesti na što manju moguću mere, što je u današnje vreme priznaćete teško izvodljivo ali jedini spas da pobedite bolest i da se uspešno sa njom nosite jeste optimistički pogled na život, fizička aktivnost, družiti se sa ljudima koji pozitivno razmišljaju i nepričati o bolesti, letovanje obavezno i redovna šestomesečna kontrola kod reumatologa.

Mislim da imam sve simptome ovde navedene. Psorijazu više od 10 godina, kobasičasti prst, upalu zglobova na jednom prstu, koji prođe posle godinu dana, pa na nekim drugim i tako stalno. Tablete protiv bolova sam pila 2 godine svakodnevno 44 sam godine.

Spas su mi citostatici. Pijem 3 tablete nedeljno i pronizon četvrtinu tablete svaki drugi dan. Sad mi je mnogo bolje. Ove tablete pijem već godinu dana a za to vreme niti sam ukočena niti više pijem tablete protiv bolova. Pretrazi Ako ste pacijent. Zapamti me. Zaboravljena lozinka? Nemate nalog? Registrujte se. Bolesti Bolesti mišićno koštanog i vezivnog tkiva Reumatologija Psorijazni artritis. Psorijaza, udružena sa inflamatornim artritisom i obično negativnim testom za reumatoidni faktor RF, predstavlja psorijazni artritis.

Uzrok nastanka i patogeneza bolesti još uvek nisu dovoljno poznate. Nasledni faktori imaju značajnu, ali ne dominantu ulogu. Faktori spoljne sredine mogu biti od primarnog značaja u izvesnih bolesnika, ili su oni pokretači patoloških mehanizama u genetski predisponiranom organizmu.

Klinička slika se razvija obično posle dužeg trajanja psorijaze. Dijagnoza je problematična ako su kožne promene diskretne ili ako se artritis javi pre psorijaze. Tada u dijagnozi pomaže sledeće: postojanje psorijaze, psorijaznog ili nekog drugog seronegativnog artritisa u nekog srodnika obolelog, negativan RF i kliničke i radiološke karakteristike psorijaznog artritisa. Program lečenja treba da obuhvati edukaciju bolesnika, primenu antiinflamatornih lekova, fizikalnih procedura i balneoterapije, po potrebi uvođenje funkcijskih pomagala ili hirurško lečenje.

Nesteroidni antiinflamatorni lekovi NSAIL obično mogu biti adekvatni za oligoartikularni oblik bolesti. Soli zlata daju takođe povoljan efekat,i D-penicilamin može biti efikasan u kontroli bolesnika sa psorijaznim artritisom.

Primena citotoksičnih lekova ima tu prednost da istovremeno efikasno deluje na psorijatične kožne promene i na postojeći artritis. Obično se koristi ametopterin metotreksat. Primena balneoterapije sprovodi se upotrebom sulfidnih i radonovih kura, dva do tri puta godišnje. Podeli tekst. Hofa sindrom.

Odlazak na posao sa fibromialgijom. Mešovita bolest vezivnog tkiva. Oni postaju neelastični, kruti, skloni pojačanoj aterosklerozi ovapnjenju. Taj proces u podjednakoj mjeri pogađa velike i male krvne žile, zbog čega znatno slabi dotok krvi bolešću pogođenim glavnim arterijama do okrajina makroangiopatija, a i ta se smanjena količina krvi ne može odgovarajuće distribuirati stanicama kroz, također oštećene, male krvne žile mikroangiopatija.

Tako na krajnjoj periferiji, a najčešće su to stopala, dolazi do kritične ishemije nedostatka krvi i hipoksije nedostatka kisika. Takvo je tkivo izrazito podložno ozljeđivanju i infekcijama. Među najčešćim uzrocima nastanka kroničnih rana na stopalu osoba sa šećernom bolešću su kalus žulj i mikroranice, nastale nepažljivim rezanjem noktiju.

Kako je taj proces istodobno praćen još jednom komplikacijom šećerne bolesti, polineuropatijom oštećenjem živaca, bolesnik ne osjeća bol te zapravo neko vrijeme nije ni svjestan nastale rane.

Možda ti se također sviđa
Najpopularniji tekstovi
Ostavite komentar
Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Neophodna polja su označena*
Komentar