Održavajte adekvatne periode odmora i vježbanja, dobro balansiranu dijetu i izbjegavajte stres. Odmah liječite infekcije dišnog sustava ili druge infekcije. Održavajte dobru higijenu kože kako biste spriječili sekundarne infekcije.

Preporučuju se dnevne kupke ili tuširanje. Izbjegavajte grubo ribanje koje može nadražiti kožu i prouzročiti izbijanje promjena.

Poželjne i nepoželjne namirnice kod psorijaze

Stres uzrokovan bolešću može se smanjiti ako pristupite grupi gdje članovi dijele zajednička iskustva i probleme. Naslovnica Priručnik bolesti Pitanja i odgovori Kontakt. Mapa tijela. Respiratorni sincicijski virus RSV. Magnezij - uloga u organizmu. Kalendar ovulacije. Trudnoća po tjednima. Prehrana i bolesti Alergije Alzheimerova bolest Anksioznost Bolesti prostate Bolesti srca Bolesti štitnjače Bubrežni kamenci Depresija Dijabetes Epilepsija Gastritis Giht Gripa Infekcije mokraćnih putova Jetra i žučni vodovi Koža i zdravlje kože Lupus erythematosus Moždani udar Multipla skleroza Osteoporoza Parkinsonova bolest Poremećaji cirkulacije Poremećaji erekcije Poremećaji masnoća Poremećaj imuniteta Povišeni krvni tlak Refluks iz želuca u jednjak Reumatoidni artritis Shizofrenija Sindrom iritabilnog kolona Spolno prenosive bolesti Ulcerozni kolitis.

Kalkulator kalorija. Jelovnici po kalorijama. Priručnik bolesti. Psorijaza Grupa: Kožne i spolne bolesti Drugi naziv: Ljuskavica. Što je psorijaza? Epidemiologija Faktori rizika Znakovi i simptomi psorijaze Kada potražiti medicinski savjet?

Dijagnoza Liječenje Prevencija Što je psorijaza? Faktori rizika Psorijazu mogu pogoršati ozljede posjekotine, opekotine, osip, ugrizi insekata, te može biti ozbiljna kod ljudi sa smanjenim imunitetom kao što je u slučaju ljudi na kemoterapiji, ljudi sa AIDS-om ili kod onih koji imaju autoimune poremećaje. Znakovi i simptomi psorijaze Promjene na vlasištu mogu biti nalik na seboroični dermatitis, čestom bolesti kože koju također karakterizira pojava ljusaka, ali koje nisu suhe već masnog izgleda.

Kada potražiti medicinski savjet? Dijagnoza Utvrđuje se na temelju tipične kliničke slike, tijeka bolesti te patohistološkog nalaza. Liječenje Psorijaza se liječi pretežno ambulantno, jedino je za teže oblike povremeno potrebno bolničko liječenje.

Terapiju nastaviti jednim od sljedećih lokalnih sredstava: kortikosteroidi za lokanu primjenu cignolin katrani derivati D3 vitamina tazaroten fototerapija naftalan Sustavna terapija psorijaze fotokemoterapija retinoidi metotreksat ciklosporin Održavajte općenito dobro zdravlje kako biste smanjili rizik od nastajanja psorijatičnih promjena.

Prevencija Može se utjecati na pojavnost i pogoršanje bolesti izbjegavanjem navedenih rizičnih faktora. Emfizem pluća. Zatajivanje srca. Pretilost, inzulinska rezistencija i šećerna bolest tipa 2. Simptomi i otkrivanje raka testisa. Povišen kolesterol i liječenje. Razlika između migrene i tenzijske glavobolje. Prijapizam — dugotrajna i bolna erekcija. Povišeni krvni tlak - najčešća pitanja.

Djeluje protuupalno te usporava dijeljenje epidermalnih stanica i regulira diferencijaciju keratinocita. Učinak preparata poboljšava se istovremenom primenom UVB — fototerapije. Moguće je primjeniti i okluzivnu tehniku te naizmjenično primjenjivati preparat s kortikosteroidima. Tazaroten je esterificirani oblik retinoida koji se u koži pretvara u svoju aktivnu formu, tazarotensku kiselinu. Kao i drugi derivati vitamina A, tako i tazaroten normalizira aktivnost DNK u stanicama kože i smanjuje upalnu reakciju.

Najčešća nuspojava je iritacija ili nadraženost kože. Ovaj preparat može povećati osjetljivost kože na sunčevu svjetlost, stoga se tijekom terapije mora upotrebljavati adekvatna fotozaštita. Preparati sa tazarotenom ne koriste se kod trudnoće i dojenja zbog mogućeg teratogenog delovanja na fetus. Iako je rizik od oštećenja ploda za topičke retinoide mnogo niži nego za oralne retinoide, svakako obavijestite svoga liječnika da ste trudni ili namjeravate zatrudnjeti prije nego počnete primjenjivati tazaroten.

Najčešće nuspojave kod primjene tazarotena su svrbež kože, osjećaj žarenja, crvenilo, iritacija kože, ljuštenje, kontaktni dermatitis, bolovi, pa i pogoršanje psorijaze. Inhibitori kalcineurina takrolimus i pimekrolimus su registrirani samo za liječenje atopijskog dermatitisa, ali ispitivanja su pokazala da su učinkoviti i u liječenju psorijaze. Smatra se da inhibitori kalcineurina sprječavaju aktiviranje T limfocita te se tako smanjuje upala i stvaranje psorijatičnog plaka. Najčešća nuspojava je nadraženost kože u početku primjene.

Ovi preparati imaju posebnu primjenu na područjima gdje je koža tanka, kao što je koža oko očiju. Naime, steroidne kreme ili retinoidi previše nadražuju takvu kožu i mogu izazvati štetne učinke.

Najjednostavniji oblik fototerapije je prirodna fototerapija kada se koža izlaže sunčevim zrakama. Pri tome je važno kontrolirano izlaganje UV zrakama u ranim jutarnjim i kasnim popodnevnim satima.

Kratko dnevno izlaganje malim količinama sunčeve svjetlosti može poboljšati psorijazu dok intenzivno izlaganje sunčevim zrakama može pogoršati simptome i uzrokovati oštećenje kože. Drugi oblici terapije svjetlošću uključuju uporabu umjetnih izvora ultraljubičastih A UVA ili ultraljubičastih B UVB zraka, bilo samih ili u kombinaciji s lijekovima. Obično se primjenjuje tri do četiri puta tjedno dok se ne poboljša stanje kože.

Broj ekspozicija ovisi o jačini upale i učinku fotototerapije. Fotokemoterapija podrazumijeva uzimanje ili nanošenje blago fotosenzibilirajućeg lijeka 8-methoxypsoralen prije izlaganja UVA svjetlosti. PUVA terapija provodi se puta tjedno tijekom određenog broja eskpozicija.