Kako bi se osigurao ispravan rad ovih web-stranica, ponekad na vaše uređaje pohranjujemo male podatkovne datoteke poznate pod nazivom kolačići. Više o Pravilima o korištenju kolačića pročitajte ovdje.

O svemu više pročitajte u Pravilima o korištenju kolačića. Ela Lučić Datum objave: Ključne riječi: Psorijatični artritis, Psorijaza, zapadnjačka prehrana ,. Josip Rešetar univ. Više informacija o kolačićima možete potražiti ovdje Prihvaćam sve Prihvaćam samo neophodno Postavke.

Zatvori Neophodni kolačići uključeno Vaša privatnost i osobni podaci su nam bitni. O povezanosti psorijaze i artritisa zna se još od sredine Takvoj razlici vjerojatno doprinose i različiti klasifikacijski i dijagnostički kriteriji koji se koriste u postavljanju dijagnoze psorijatičnog artritisa.

Vrlo važno kliničko i patogenetsko obilježje bolesti je entezitis, tj. On je najčešće prisutan na hvatištu Ahilove tetive i plantarnim fascijama stopala, premda se može razviti i na drugim entezama.

Psorijatični artritis najčešće se javlja kao asimetrični oligoartitis velikih zglobova koji je često praćen daktilitisom. Karakteristično iako rjeđe jest zahvaćanje distalnih interfalangealnih zglobova uz karakteristične promjene na noktima, dok je oblik mutilirajućeg artritisa s osteolizom malih kostiju na prstima rijedak, ali vrlo specifičan oblik.

Nerijetko, bolesnici koji imaju zahvaćeni aksijalni skelet imaju i recidivirajuće upale prednjeg oka. Mogu se javiti i psorijatične kožne promjene nakon kojih slijedi artritis, premda se kožna i zglobna bolest mogu javiti istovremeno.

Sam artritis u psorijazi može biti simetričan i nalik reumatoidnome. U bolesnika koji imaju zglobne simptome i u kojih u diferencijalnoj dijagnozi u obzir dolazi psorijatični artritis, od iznimne je važnosti prepoznati ljuskave eritematozne plakove koji sugeriraju psorijazu.

Ponekad je psorijaza skrivena, pa je u bolesnika s artritisom moramo tražiti na skrivenim mjestima skalp, interglutealne brazde, perianalna regija, pupak, usna šupljina.

Promjene na noktima u vidu distrofije noktiju, brazdanja, oniholize, leukonihije i hiperkeratoza su karkteristične promjene koje se vezuju uz psorijatični artritis. Nadalje, vrlo je važna i obiteljska anamneza, a prisustvo psorijaze u obitelji može biti presudno za postavljanje dijagnoze psorijatičnog artritisa. Ukoliko bolesnik već ima psorijazu, puno je lakše postaviti dijagnozu psorijatičnog artritisa. U oko trećine svih bolesnika javlja se akutni nastup artritisa, a češće se simptomi artritisa javljaju podmuklo.

Ponekad bolesnici imaju samo zakočenost i bol u zglobovima bez objektivnih znakova upale. Ukoliko nema jasnog perifernog artritisa, u takvih bolesnika potrebno je tražiti entezitis te klinička očitovanja zahvaćnaja aksijalnog skeleta napose sakroilijakalnih zglobova.

Imperativ je postaviti dijagnozu psorijatičnog artritisa što ranije, u čemu nam je od pomoći svakako i laboratorijska dijagnostika — prvenstveno ubrzana sedimentacija eritrocita SE i povišeni C-reaktivni protein CRP. U dvojbenim slučajevima od pomoći nam je i HLA-tipizacija periferne krvi.

Klasična radiološka obilježja psorijatičnog artritisa uključuju formiranje novih kostiju na entezama, resorpciju kosti ili osteolizu, asimetrični sakroileitis i karakteristična obilježja deformiteta prstiju šaka poput "olovke u šalici" koji predstavljaju kombinaciju formiranja nove kosti i osteolize.

U ranoj fazi bolesti promjene su međutim minimalne ili nespecifične. Primjenjuju se i biološki lijekovi, i to u obliku potkožnih injekcija ili kratkotrajnih infuzija i u kombinaciji s lijekom iz skupine sporodjelujućih. Nema znanstvenih dokaza da je posebnom dijetom moguće izliječiti psorijatični artritis.

Međutim, istraživanja vezana uz prehranu i psorijatični artritis pokazuju da se pravilnim izborom namirnica može utjecati na tijek bolesti. Poznato je, primjerice, da se poboljšanje postiže ograničenjem unosa kalorija, unosom omega-3 masnih kiselina i bezglutenskih namirnica. Opaženo je i da pretilost i konzumacija alkohola negativno utječu na bolest. Tijekom dugogodišnjeg praćenja velikog broja bolesnika pokazalo se koje namirnice imaju blagotvoran učinak na bolest, odnosno koje bi trebalo izbjegavati.

Vitamin D Preliminarna istraživanja pokazuju da se protuupalno djelovanje vitamina D odražava na cijeli spektar bolesti, a među njima i na hipertenziju, dijabetes tipa 1 i psorijazu. No, iako su rezultati istraživanja pokazali njegov nedostatak kod pacijenta, neovisno o sezonskim i geografskim značajkama, nije dokazano da su razine vitamina D utjecale na aktivnost bolesti.

Vitamin D regulira rad imunosnog sustava tako što sprječava pretjeran ili dugotrajan protuupalni odgovor. Naše imunološke stanice, osobito aktivne T-stanice, imaju receptore za vitamin D i u slučaju mnogih autoimunih bolesti upravo T-stanice potiču upalu. Dnevnu potrebu za vitaminom D zadovoljit ćete konzumacijom srdela, bakalara, ulja jetre bakalara i drugih masnih riba, lososa, sleđa ili žumanjka. Folna kiselina Poznato je da psorijazu prati manjak folne kiseline, jer su zbog ubrzane izmjene stanica kože povećane potrebe za tim vitaminom.