Psorijaza je kronična, nezarazna i sustavna upalna bolest koja podjednako zahvaća muškarce i žene. Karakterizira je pojava upalnih crvenkastih, oštro ograničenih žarišta različite veličine, prekrivenih srebrnkasto-bjelkastim ljuskama različite debljine, uz čest osjećaj nelagode, peckanje i svrbež. Uz kožu, gotovo su redovito zahvaćeni i oštećeni nokti. U nekim slučajevima može zahvatiti i teško oštetiti zglobove, uzrokujući invaliditet. Iako u zapisima starih Egipćana na papirusu postoje dokazi o određenim kožnim promjenama, opis psorijaze nije pronađen.

Ali, zato je nađen u dokumentima koji potječu iz Hipokratove škole U namjeri da opiše promjene koje karakteriziraju ljuskanje i crvenilo kože, Galen je prvi uveo naziv psora. Karakteristično je da bolest izbija simetrično na tijelu, primjerice istodobno na oba koljena, oba lakta i sl.

Od psorijaze boluje jedan do tri posto svjetske populacije, a u Europi dva do tri posto stanovništva češće se pojavljuje u zapadnim europskim i skandinavskim zemljama, dok u Hrvatskoj njezina učestalost iznosi oko 1,6 posto. Psorijaza se može javiti u bilo kojoj životnoj dobi, iako je zamijećeno da se u dvama životnim razdobljima javlja češće: jedan je između Iako se u žena javlja češće ranije, tijek bolesti gotovo je isti, s fazama prolaznog smirenja.

U usporedbi s atopijskim dermatitisom, psorijaza je manje učestala kod djece. Najčešći oblik psorijaze kod djece je kapljični tip psoriasis guttata, koji se najčešće javlja sa streptokoknom infekcijom grla.

Psorijaza u dječjoj dobi izgledom je drukčija od slike kakvu vidimo kod odraslih - zahvaćeno područje kože je manje ljuskavo, a ne stvara se ni tako debeo sloj ljuski kao kod odraslih. A i mjesta pojavljivanja promjena su različita - kod djece su to najčešće pregibi i lice.

Navodi se da dvije trećine oboljelih pati od blagog, a samo jedna trećina od težeg oblika psorijaze. U jednom ispitivanju veće grupa bolesnika ukupno njih, 79,2 posto imalo je promjene na noktima, a do 30 posto psorijatični artritis. Vulgarna psorijaza Psoriasis vulgaris je najčešći oblik psorijaze koji se pojavljuje u 90 posto bolesnika.

Tijek bolesti je kroničan, uz razdoblja poboljšanja i pogoršanja kliničke slike. Ljeti se promjene mogu znatno povući, a zimi obično slijedi pogoršanje. Dijagnoza se potvrđuje na temelju kliničke slike, a prema potrebi i histološkom slikom.

Iako je uzrok bolesti nepoznat, u 60 do 70 posto oboljelih može se doznati da u široj ili užoj obitelji još netko ima psorijazu, zbog čega se ona dovodi u vezi s naslijeđem. Valja, međutim, istaknuti da se ne nasljeđuje psorijatička morfa, nego samo sklonost pojavi takvih morfi.

Dugo se znalo da se psorijaza češće pojavljuje u određenim obiteljima, no s razvojem molekularne biologije došlo se do spoznaje koji geni imaju ulogu u određivanju sklonosti psorijazi, iako nije poznat točan način nasljeđivanja te sklonosti. Vjerojatnost pojave psorijaze u djece bez obiteljskog naslijeđa iznosi samo jedan do dva posto; ako jedan roditelj ima psorijazu, vjerojatnost se penje na 10 do 20 posto, a ako oba roditelja imaju tu bolest, vjerojatnost da će je imati i djeca iznosi čak oko 50 posto.

No, za pojavu bolesti ne treba optužiti samo naslijeđe, nego i sudjelovanje nekih drugih čimbenika. Od vanjskih čimbenika u obzir dolaze kemijski, upalni virusne i bakterijske bolesti kože i fizikalni npr. Uočeno je i da između traume i pojave lezije na koži obično prođe dva do šest tjedana. Od unutarnjih čimbenika navodi se primjena pojedinih lijekova, neke infektivne bolesti osobito akutna streptokokna infekcija ždrijela, trudnoća i porod, hipokalcemija i provođenje različitih dijeta.

Osim streptokoknih infekcija, navode se upala sinusa i dišnog sustava te različita stanja u probavnom i genitourinarnom sustavu. Psihički stres vrlo često prethodi prvom nastupu psorijaze, a čak u 30 do 40 posto oboljelih dovodi do pogoršanja kliničkog tijeka bolesti. Kod osoba oboljelih od AIDS-a, a koje su otprije bolovale od psorijaze, uočeno je pogoršanje kliničke slike.

Pogoršanje je zabilježeno i u slučaju hipokalcemije, dok trudnoća u 50 posto oboljelih smiruje kliničku sliku, iako su opisana i stanja pogoršanja. Od lijekova koji dovode do pogoršanje psorijaze navode se litij, beta-blokatori, antimalarici i interferon. Konzumacija alkohola i sklonost pušenju cigareta također pogoršava kliničku sliku.

Za razliku od etiologije, patogeneza psorijaze mnogo je bolje objašnjena. Bitna promjena je pojačana mitotska aktivnost dijeljenje u stanicama temeljnog sloja epidermisa. Zbog toga epidermis sadrži više slojeva stanica, što se može vidjeti kao zadebljali rožnati sloj sklon ljuštenju.

Osim povećanog dijeljenja stanica, ubrzan je i put stanica kroz epidermis, tj. Uz to, u podlozi promjena je i jaka upala. Klinička slika psorijaze je karakteristična u većini slučajeva.

Počinje eritematoznim žarištem u razini kože, koje se postupno uzdigne iznad razine kože, a zatim se na površini pojave srebrnkasto-bijele ljuske. Nakon uklanjanja ljuski koža je vrlo glatka, sjajna, izrazito crvena i oštećena, s vidljivim sitnim pukotinama.