Pretpostavlja se da psorijaza nastaje međudjelovanjem nasljednih genetskih čimbenika i različitih čimbenika okoliša. Danas se smatra da se psorijaza nasljeđuje poligenski — kombinacija više gena smještenih na različitim kromosomima odgovorna je za razvoj bolesti. Među njima ključnu ulogu imaju geni smješteni na kraćem kraku 6. Upravo imunološki čimbenici i stanice poput T-limfocita koje sudjeluju u imunološkom odgovoru pokretači su upalnog procesa u psorijazi.

Za očitovanje kliničke slike bolesti u genetski podložne osobe potrebni su različiti vanjski čimbenici trauma, bakterijske i virusne infekcije ili unutarnji stres, trudnoća, endokrini ili metabolički poremećaji koji pokreću prvi nastup bolesti ili svako sljedeće pogoršanje. Streptokokna infekcija ždrijela u djece i mlađih osoba obično prethodi pojavi posebnog oblika psorijaze, tzv. Sunčevo svjetlo poboljšava kliničku sliku psorijaze i većina bolesnika ljeti ima znatno manje izražene psorijatične promjene na koži.

Pri donošenju odluke o načinu liječenja treba voditi računa o različitim čimbenicima. Treba uzeti u obzir: dob bolesnika, klinički oblik psorijaze, lokalizaciju i proširenost psorijatičnih promjena, kao i opće stanje bolesnika. U većine bolesnika, osobito onih s teškim oblicima bolesti te onih s udruženim artritisom, nužan je timski pristup i suradnja dermatologa s reumatologom i fizijatrom te, prema potrebi, stručnjacima drugih specijalnosti. Masne podloge mogu biti trigliceridi masnih kiselina, ulja npr.

Masti zadržavaju vodu u koži, omekšavaju ljuske, i time olakšavaju prodor lijeka u kožu. Treba voditi računa o mogućnosti resorpcije salicilne kiseline, pa je ne treba primjenjivati na velikim površinama kože. U lokalnom liječenju psorijaze koriste se kortikosteroidi, cignolin, katrani, analozi vitamina D, analozi vitamina A retinoidi i inhibitori kalcineurina.

Najčešće se primjenjuju za liječenje blagog do umjereno teškog oblika psorijaze. Kortikosteroidi su protuupalni lijekovi koji suprimiraju imunološki sustav i na taj način smanjuju upalu i ublažavaju svrbež. Za osjetljiva područja kao što su lice i kožni nabori i za liječenje većih površina kože preporučuju se kortikosteroidne kreme ili masti slabije jačine.

Za liječenje upalnih promjena u vlasištu primjenjuju se kortikosteroidni losioni ili pjene. Na terapijski otpornim psorijatičnim promjenama, naročito dlanovima i stopalima, može se primjeniti okluzivna tehnika koja se sastoji u premazivanju oboljele površine kortikosteroidnom masti i prekrivanju plastičnom folijom koja ostaje na žarištu više sati. Nepoželjne popratne pojave dugotrajne primjene lokalnih kortikosteroida jesu: atrofija kože, teleangiektazije, strije, potkožno krvarenje, sklonost ranim recidivima, pretvaranje vulgarne psorijaze u pustuloznu.

Kod primjene kortikosteroida na veće površine kože i kroz duže vrijeme može doći do apsorpcije lijeka što može izazvati i sistemske nuspojave. Cignolin ima lokalno citostatsko djelovanje jer se veže za nukleinske kiseline epidermalnih stanica i na taj način usporava sintezu DNK. Primjenjuje se samo kod jako infiltriranih upalnih žarišta na koži. U nižim dozama cignolin se može nanositi kao i bilo koji drugi antipsorijatik.

Popratne pojave liječenja cignolinom su iritacija kože i obojenost rublja i odjeće. Ponekad se cignolin primjenjuje i u kombinaciji s ultraljubičastim svjetlošću fototerapija. Katrani Gusti, crni nusproizvod koji se dobiva u proizvodnji naftnih proizvoda i ugljena, katran je vjerojatno najstariji lijek za psorijazu. Velikoj grupi katranskih preparata pripada naftalan.

Radi se o tekućini tamno smeđe boje, karakterističnog aromatičnog mirisa. Naftalan ima antiinflamatorno i antioksidativno djelovanje. Smanjuje stvaranje stanica na površini kože epidermopoezu i time smanjuju ljuštenje kože, svrbež i upalu.

Katran uzrokuje vrlo malo nuspojava, ali prlja odjeću i posteljinu te ima jaki miris. Katran se nalazi u bezreceptnim šamponima, kremama i uljima. Kalcipotriol je sintetički analog D3 vitamina koji se zadnjih tak godina primjenjuje u blagih i srednje teških oblika psorijaze. Djeluje protuupalno te usporava dijeljenje epidermalnih stanica i regulira diferencijaciju keratinocita. Učinak preparata poboljšava se istovremenom primenom UVB — fototerapije. Sunčeva svjetlost pak dovodi do poboljšanja promjena na koži pa većina bolesnika ljeti iskusi značajno poboljšanje.

Prilikom odabira terapije važno je uskladiti očekivanja bolesnika sa terapijskim mogućnostima pojedine terapijske opcije. Također, značajno je objasniti bolesniku potrebu za kontinuiranom terapijom zbog prirode bolesti te sukladno tome odabrati terapiju koja će ispuniti očekivanja bolesnika, a istovremeno biti praktična i lako primjenjiva.

Ovisno o obliku psorijaze i površini zahvaćene kože, terapiju psorijaze dijelimo na lokalnu i sustavnu terapiju. U lokalnoj terapiji psorijaze nezaobilazno mjesto imaju kortikosteroidni preparati koji svojim protuupalnim djelovanjem dovode do poboljšanja promjena na koži ili do njihovog potpunog nestanka.

Unatoč visokoj učinkovitosti lokalnih kortikosteroida, moguć je razvoj lokalnih i sustavnih nuspojava. Nuspojave kortikosteroidne terapije vezane su uz jakost lijeka, a obično se javljaju zbog resorpcije, odnosno neispravne primjene lijeka dugotrajna terapija, korištenje preparata presnažnog djelovanja, neprimjerena uporaba okluzivnih zavoja. Lokalne nuspojave, prisutne na području kože na kojemu se aplicirao lijek, su: atrofične promjene kože, sklonost razvoju kontaktnog alergijskog dermatitisa, akneiformne erupcije, razvoj teleangiektazija, perioralni dermatitis, tinea incognito i druge.

Dugotrajne primjena topičkih kortikosteroida rezultira stanjenjem najpovršnijeg, rožnatog sloja kože i gubitkom stratuma granulosuma zrnati, srednji sloj vanjskog dijela kože te potiskivanjem sinteze kolagena u dermisu srednjem dijelu kože. Područja kože, sklona razvoju atrofičnih promjena su područja na kojima je koža i inače tanka — lice i područja pregiba. Sistemske nuspojave uključuju inhibiciju hipofizno-nadbubrežne osovine koja se može javiti tijekom korištenja potentnih ili visoko potentnih topičkih kortikosteroida te nastanak edema oteklina, povišenog krvnog tlaka, hirzutizma pojačane dlakavosti i Cushingova sindroma.

Koža je najveći organ ljudskog tijela. Osim različitih funkcija koje ima, zbog svoje velike površine služi kao medij preko kojega se mogu apsorbirati različite štetne tvarima s kojima dolazi u kontakt. Dugotrajna i neadekvatna primjena kortikosteroidne terapije u liječenju psorijaze može imati različite prethodno navedene nuspojave.

Međutim, današnjim modernijim i savjesnim pristupom znanosti sve je više preparata na biljnoj bazi koji su iznimno djelotvorni i nisu agresivni za organizam. Implementacijom prirodnih formula u kozmetičke pripravke, poput krema za psorijazu, mnogi su se uvjerili da ima mjesta za poboljšanja kvalitete života i zdravlja.

U suradnji s dermatolozima, stručnjaci iz Soriona stvorili su kolekciju proizvoda za dodatnu njegu psorijatične kože na prirodnoj bazi, bez korištenja kortikosteroida. Godine istraživanja rezultirale su posebnom prirodnom formulom koja nudi optimalnu kombinaciju nježnog djelovanja na kožu sa snažnim ublažavanjem simptoma psorijaze, ali i atopijskog dermatitisa, naurodermitisa, seoboričnog ekcema i peruti.