Dugo se znalo da se psorijaza češće pojavljuje u određenim obiteljima, no s razvojem molekularne biologije došlo se do spoznaje koji geni imaju ulogu u određivanju sklonosti psorijazi, iako nije poznat točan način nasljeđivanja te sklonosti. Vjerojatnost pojave psorijaze u djece bez obiteljskog naslijeđa iznosi samo jedan do dva posto; ako jedan roditelj ima psorijazu, vjerojatnost se penje na 10 do 20 posto, a ako oba roditelja imaju tu bolest, vjerojatnost da će je imati i djeca iznosi čak oko 50 posto.

No, za pojavu bolesti ne treba optužiti samo naslijeđe, nego i sudjelovanje nekih drugih čimbenika. Od vanjskih čimbenika u obzir dolaze kemijski, upalni virusne i bakterijske bolesti kože i fizikalni npr. Uočeno je i da između traume i pojave lezije na koži obično prođe dva do šest tjedana. Od unutarnjih čimbenika navodi se primjena pojedinih lijekova, neke infektivne bolesti osobito akutna streptokokna infekcija ždrijela, trudnoća i porod, hipokalcemija i provođenje različitih dijeta.

Osim streptokoknih infekcija, navode se upala sinusa i dišnog sustava te različita stanja u probavnom i genitourinarnom sustavu. Psihički stres vrlo često prethodi prvom nastupu psorijaze, a čak u 30 do 40 posto oboljelih dovodi do pogoršanja kliničkog tijeka bolesti.

Kod osoba oboljelih od AIDS-a, a koje su otprije bolovale od psorijaze, uočeno je pogoršanje kliničke slike. Pogoršanje je zabilježeno i u slučaju hipokalcemije, dok trudnoća u 50 posto oboljelih smiruje kliničku sliku, iako su opisana i stanja pogoršanja. Od lijekova koji dovode do pogoršanje psorijaze navode se litij, beta-blokatori, antimalarici i interferon.

Konzumacija alkohola i sklonost pušenju cigareta također pogoršava kliničku sliku. Za razliku od etiologije, patogeneza psorijaze mnogo je bolje objašnjena. Bitna promjena je pojačana mitotska aktivnost dijeljenje u stanicama temeljnog sloja epidermisa. Zbog toga epidermis sadrži više slojeva stanica, što se može vidjeti kao zadebljali rožnati sloj sklon ljuštenju. Osim povećanog dijeljenja stanica, ubrzan je i put stanica kroz epidermis, tj.

Uz to, u podlozi promjena je i jaka upala. Klinička slika psorijaze je karakteristična u većini slučajeva. Počinje eritematoznim žarištem u razini kože, koje se postupno uzdigne iznad razine kože, a zatim se na površini pojave srebrnkasto-bijele ljuske. Nakon uklanjanja ljuski koža je vrlo glatka, sjajna, izrazito crvena i oštećena, s vidljivim sitnim pukotinama. Psorijatične lezije mogu se javiti bilo gdje na koži, ali najčešće su na takozvanim predilekcijskim mjestima: laktovi, koljena i lumbosakralna regija.

Manifestacija kličiničke slike može se kretatu od malih žarišta pa sve do generaliziranih oblika. Ovisno o lokalizaciji psorijatičnih žarišta, razlikujemo i posebne oblike psorijaze koji se mogu javiti samostalno ili u sklopu rasprostranjene kliničke slike. Klinička slika psorijaze može jako varirati: od promjena vezanih uz folikul dlake Psoriasis follicularis, preko promjena veličine kapljice Psoriasis gutatta koje su ujedno i najčešće, ili promjena veličine kovanog novca Psoriais nummularis pa sve do promjena u obliku velikih plakova Psoriasis in placibus.

Prihvaćam samo neophodno. Ivana Nola, dr. Psorijaza u području lakta Psorijaza na leđima. Ovisno o lokalizaciji psorijatičnih žarišta, razlikujemo i posebne oblike psorijaze koji se mogu javiti samostalno ili u sklopu rasprostranjene kliničke slike: psorijaza vlasišta Psoriasis capilliti - vlasište zahvaćeno psorijazom je crveno i prekriveno ljuskama, gotovo sve do samog ruba vlasišta psorijaza noktiju Psoriasis unguium - Kod 30 do 50 posto bolesnika nalaze se promjene i na noktima, koje su prisutne i kod 70 posto oboljelih s psorijatičnim artritisom.

Nokti zahvaćeni psorijazom u početku imaju karakteristične punktiformne točkaste udubine i izgledaju kao da su izbodeni iglom. Kasnije zadebljaju, postaju lomljivi i odižu se od podloge, tako da je moguća kompletna destrukcija nokatne ploče. Razlikujemo četiri osnovne promjene: punktiformne udubine foveole, tzv.